Poštovani!

Obavještavamo vas da su Međimurske vode d.o.o., kao javni isporučitelj vodnih usluga sklopile dana 16.06.2020. godine Ugovor o pražnjenju i odvozu komunalnih otpadnih voda iz individualnih sustava odvodnje za područje Općine Podturen s vršiteljem usluge EKO USLUGE, vl. Ivan Vurušić, Orehovica, Nikole Tesle 25a.

U privitku vam dostavljamo osnovne podatke kako naručiti navedenu uslugu, sa cijenom i uvjetima vršenja usluge te molimo da objavite i pravnu regulativu s tog područja – tekst koji se nalazi u nastavku dopisa.

Navedene informacije nalaze se i na web stranicama javnog isporučitelja vodnih usluga http://medjimurske-vode.hr/javna-odvodnja/

 

PRIVITAK - OBAVIJEST

KOMUNALNO PODUZEĆE

 

Od 1.1.2019. poslove sakupljanja miješanog komunalnog otpada, korisnog otpada i glomaznog otpada na području Općine Podturen obavlja:

 

GKP PRE-KOM d.o.o. 
Kralja Zvonimira 9 
40323 Prelog 
Tel: 040/645-535 
Mob: 099/33 44 440 
Fax. 040/646-898 


http://www.pre-kom.hr/

 

e-mail: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.

Općina Podturen smještena je u sjeveroistočnom, pograničnom dijelu Međimurske županije i specifična je po tome što graniči s Republikom Slovenijom i Republikom Mađarskom. Konstituirana je 1993. godine, a proteže se na 3142 ha i broji 4392 stanovnika. Općina Podturen obuhvaća šest naselja: Celine, Ferketinec, Miklavec, Novakovec, Podturen i Sivica. U zaseoku Lončarevo, udaljenom 500 metara od Podturna, smješteno je romsko naselje koje broji 335 stanovnika.

U prosincu 2002. godine općina dobiva status područja od posebne državne skrbi, treća skupina, radi negativnih demografskih i gospodarskih kretanja u području uz državnu granicu.

Celine su smještene u kultiviranom zapadnom dijelu općine Podturen. Smještene su na lokalnoj cesti koja spaja naselja Sivicu i Ferketinec. Celine su primjer planski građenog naselja sistemom ortogonalnih ulica sa pretežito urbanim tipom građevnih parcela. Nastalo je od dva izdvojena područja naselja Podturen i Gornji Mihaljevec. Razvijalo se kao naselje s parcelama za stanovanje bez zajedničkih sadražaja naselja. Nedavnom izmjenom Prostornog plana (bivše) Općine Čakovec u centru naselja osiguran je prostor za društveni dom i sportske sadržaje.

Ferketinec se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Općine neposredno uz naselje Miklavec. Od Miklavca ga dijeli samo korito potoka Jalšovnica. Najmanje je naselje Općine. Ferketinec se razvijao na tzv. «Murskoj magistrali» koja vodi od Murskog Središća prema Hodošanu i koja prolazi kroz središte naselja. Naselje je također smješteno na samoj granici zaštićenog krajolika rijeke Mure. Ferketinec s istoka omeđuje stari rukavac rijeke Mure koja danas protječe 400 metara sjeveroistočnije. Stari dio naselja karakterizira uska stambena čestica – cca 12 m širine i poluotvoreni način gradnje, odnosno gradnja na međi i u dubinu parcele. Planska urbanizacija naselja vršena je temeljem Prostornog plana (bivše) Općine Čakovec. Naselje je do 1998. imalo ukupnu površinu grañevnog zemljišta od 13,42 ha, a Izmjenom i dopunom PP (bivše) Općine Čakovec 1998., grañevno područje naselja nije povećano.

Miklavec je smješten na krajnjem sjeverozapadu Općine prema Murskom Središću. Također je smješten na tzv. «Murskoj magistrali». Stara jezgra naselja razvijala se u prostoru između «Murske magistrale» i starog korita rijeke Mure. Naselje je smješteno na granici zaštićenog krajolika rijeke Mure.
Stari dio naselja karakterizira uska stambena čestica – cca 12 m širine i poluotvoreni način gradnje, odnosno gradnja na međi i u dubinu parcele. Planska urbanizacija naselja vršena je temeljem Prostornog plana (bivše) Općine Čakovec. U novije vrijeme naselje se razvijalo uz «Mursku magistralu». Uz nju je smješten centar naselja sa društvenim domom, kapelom i grobljem. Za razvoj naselja predviđene su neiskorištene podvrtnice stambenih parcela u središtu naselja. Miklavec sa sjevera omeđuje stari rukavac rijeke Mure. Sjeverno od naselja PP Županije predvidio je jedinu eksploataciju šljunka i pijeska u Općini. Naselje je do 1998. imalo ukupnu površinu građevnog zemljišta od 31,44 ha, a Izmjenom i dopunom PP (bivše) Općine Čakovec 1998., građevno područje naselja je povećano za 1,03 ha.

Novakovec je smješten na istoku Općine u smjeru prema Dekanovcu. Naselje je smješteno na granici zaštićenog krajolika rijeke Mure. Stara jezgra naselja razvijala se u prostoru sjeverno od «Murske magistrale». Karkteriziraju je dobra očuvanost tradicijske stambeno-gospodarske izgradnje. Stari dio naselja karakterizira uska stambena čestica – cca 12 m širine i poluotvoreni način gradnje. Planska urbanizacija naselja vršena je temeljem Prostornog plana (bivše) Općine Čakovec. U novije vrijeme naselje se razvijalo uz «Mursku magistralu» i u prostorima murskog krajolika na sjeveru. Za daljnji razvoj naselja predviđeni su prostori «podvrtnica» unutar građevinskog područja naselja. Naselje je do 1998. imalo ukupnu površinu grañevnog zemljišta od 67,43 ha, a Izmjenom i dopunom PP (bivše) Općine Čakovec 1998., grañevno područje naselja je povećano za 2,89 ha.

Podturen je smješten u središnjem, sjevernom dijelu Općine. Podturen je centar Općine i najveće naselje Općine. Sjedište jedne od najstarijih župa u Međimurju, osnovane u 14. stoljeću. Podturen je također smješten na «Murskoj magistrali». U sastavu naselja nalazi se i izdvojeno građevinsko područje romskog naselja Matekovec zapadno od Podturna. Stara jezgra naselja razvijala se u prostoru sjeverno od «Murske magistrale». Stari dio naselja karakterizira uska stambena čestica – cca 12 m širine i poluotvoreni način gradnje. U centru naselja uz «magistralu» smještena je župna crkva s grobljem te podcentar s školom i ambulantom. Planska urbanizacija naselja vršena je temeljem Prostornog plana (bivše) Općine Čakovec.
U novije vrijeme naselje se razvijalo uz «Mursku magistralu» i u prostorima murskog krajolika na istoku i zapadu. Podturen ima velike rezerve prostora unutar postojećih granica građevinskog područja. Za daljnji razvoj naselja predviđeni su prostori «podvrtnica» unutar građevinskog područja naselja.
Naselje je smješteno na granici zaštićenog krajolika rijeke Mure. Podturen karakterizira stari rukavac rijeke Mure koji ga omeđuje na sjeveru.
Naselje je do 1998. imalo ukupnu površinu građevnog zemljišta od 100,92 ha, od čega izdvojeno građevinsko područje Matekovec iznosi 7,09 ha, a Izmjenom i dopunom PP (bivše) Općine Čakovec 1998., građevno područje naselja je povećano za 10,66 ha.

Sivica je smještena u jugozapadnom kultiviranom dijelu Općine. Razvijala se na prometnici koja vodi iz Podturna prema Čakovcu. Specifičnu jezgru naselja čini javni prostor zelene «gmajne» oko koje se naselje razvijalo. Prostor «gmajne» u novije vrijeme iskorišten je za smještaj centralnih sadržaja – trgovine, škole, vatrogasnog doma i sportskih igrališta sa sportskim domom. Stari dio naselja karakterizira uska stambena čestica – cca 12 m širine i
poluotvoreni način gradnje. Planska urbanizacija naselja vršena je temeljem Prostornog plana (bivše) Općine Čakovec. U sastavu naselja nalazi se i izdvojeno građevinsko područje Inkejevica istočno od Sivice. Naselje je do 1998. imalo ukupnu površinu građevnog zemljišta od 55,73 ha, od čega izdvojeno građevinsko područje Inkejevica iznosi 0,53 ha, a Izmjenom i dopunom PP (bivše) Općine Čakovec 1998., grañevno područje naselja je povećano za 2,27 ha.

 

Općina Podturen smještena je u sjevernom dijelu Međimurske županije i prostire se na površini od 31,23 km2. Kao pogranična jedinica lokalne samouprave, općina Podturen graniči na sjeveru sa Republikom Slovenijom, a na sjeveroistoku s Republikom Mađarskom. Na istoku Općina graniči s općinom Dekanovec, na jugu sa općinom Belica, na jugozapadu s Gradom Čakovcem, na zapadu sa općinom Vratišinec i na sjeverozapadu sa Gradom Mursko Središće.

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine Općina je imala 4.663 stanovnika. Gustoća naseljenosti prema tom podatku je 148,39 st/km2. Podaci popisa 2001. pokazuju pad ukupnog broja stanovnika i prema EU popisnoj metodi broj stalnog stanovništva općine Podturen iznosi 4.392.

U sastav općine Podturen ulazi 6 naselja i to Celine, Ferketinec, Miklavec, Novakovec, Podturen i Sivica, a u svakom je formiran i mjesni odbor. Naselje Podturen ima svoja izdvojena građevinska područja Matekovec i Lončarevo, a naselje Sivica Inkejevicu.

Geografsko-prometni položaj definiran je pograničnom pozicijom prema Republikama Sloveniji i Mađarskoj, a glavne prometne pravce čine županijske prometnice ŽC2003 G.P. Bukovje - Mursko Središće – Hodošan tzv «murska magistrala» u pravcu sjeverozapad – jugoistok paralelno s rijekom Murom i ŽC2017 u pravcu jugozapada prema gradu Čakovcu.

Područje općine Podturen dijeli se na dva dijela – južni dio kultiviranog krajolika sa obradivim poljoprivrednim zemljištima i gospodraskom šumom Dubrava između Sivice i Podturna te dio Zaštićenog krajolika rijeke Mure koji se pruža u pravcu od sjeverozapadnog prema jugoistočnom dijelu Općine.

 

Površina
Međimurska Županija formirana je 1993. godine kao slijednik dotadašnje Općine Čakovec, kada je prvi puta formirana i političko – teritorijalna jedinica lokalne samouprave općina Podturen. Općina Podturen prostire se na površini od 31,23 km2, te čini 4,31% ukupne
površine Županije. Područje Općine administrativno čine područja 6 naselja Celine, Ferketinec, Miklavec,Novakovec, Podturen i Sivica. Naselje Podturen ima svoja izdvojena građevinska područja Matekovec i Lončarevo, a naselje Sivica Inkejevicu.

Katastarska općina Površina u hektarima %

Ferketinec 509 15,99%
Gornji Kraljevec (samo dio na području Općine) 30 0,94%
Novakovec 824 25,90%
Novo Selo Rok (samo dio na području Općine) 10 0,31%
Podturen 1.017 31,95%
Sivica 793 4,81%
UKUPNO 3.182 100,00%


Granice jedinice lokalne samouprave uglavnom su određene granicama katastarskih općina osim na području naselja Celine i Sivice gdje se u kojima granicu prelaze katastarske općine Gornji Kraljevec i Novo Selo Rok.
Područje Općine u pravcu sjeverozapad – jugoistok prostorno je određeno rijekom Murom uz koju se protežu i granice prema Republikama Sloveniji i Mađarskoj. Preostale granice nemaju neko posebno geografsko odreñenje koje bi prostor Općine izdvajale iz okolnog prostora. Područje pripada mikroregionalnoj cjelini Donjeg Meñimurja.

OPĆINA PODTUREN

površina 31,42
sveukupna dužina granice 35,463

dužina granice prema Sloveniji 10,791
dužina granice prema Mađarskoj 2,649
dužina granice prema susjednim općinama 22,023
udaljenost krajnjih točaka zapad - istok 9,770
udaljenost krajnjih točaka sjever - jug 6,380

Današnji Podturen ime je dobio po tornju (turnu). Godine 1367. spominje se villa (selo) Tornu ili Torn, a 1458. judex de Twrnya (sudac od Turnja). Bogati plemić Kristoferus Fadan de Turan spominje se 1495. godine.

Druga povijesna vremena govore da je početkom 14. stoljeća u Međimurje došla grana poznate obitelji Hedervary-Pot. Navodno su osnovali naselje Poth-tornya (Podturen), a imali su mali zamak i u današnjoj Belici.

Tijekom 15. stoljeća Podturen se spominje kao kastrum Turnišće, zatim oppidum ili trgovišće. U rujnu 1601. godine u utvrdi Turnišće okupilo se 24 tisuće kršćanskih vojnika sa zadaćom da ponovno osvoje tvrđavu Kanižu koja je pala Turcima u ruke godinu dana prije. Godine 1644. grof Petar Zrinski otkupio je tvrđavu i selo Podturen od tadašnjeg zakupnika, grofa Adama Bathyanyja. Utvrdu Podturen upisao je u svoj zemljovid i glavni carski vojni inženjer Martin Stier. Godine 1708. razorile su je Rakoczyjeve čete koje su tada pustošile Međimurje. Trgovište Podturen spominje se 1693. godine.

Godine 1718. gotovo čitav Podturen je u vlasništvu Čakovečkog vlastelinstva. U mjestu je bilo 39 kućedomaćinstva, od toga 26 kmetova s četvrtinom ili osminom selišta, a ostali su bili želiri (stanari). Pokraj Čakovečkog vlastelinstva male su posjede imali i plemići obitelji Barić, a u drugoj polovici 18. stoljeća i plemenitaške obitelji Glavina i Kos-Hendri.

Da bi vlasti dobile pravi uvid u položaj podložnika nakon donošenja novih Urbara, u Međimurju je tijekom 1780. godine boravilo kraljevsko povjerenstvo koje je radilo ankete. Između ostalih, očuvana je anketa izrađena u Podturnu 2. svibnja 1780. godine. U njoj su sudjelovali stanovnici Podturna: Tomo Hranilović, Jakov Vrbanec, Martin Vojnović, Juraj Trstenjak, Tomo Šimunić, Josip Mučić i Josip Novak. Anketari su bili Josip pl. Vida i Ladislav pl. Bogdan, službenici Zaladske županije. Zapisnici u obliku pitanja i odgovora pisani su na hrvatskom i latinskom jeziku. Iza niza pitanja i odgovora vidljivo je kakvo je zapravo bilo stanje u odnosima podložnika i Čakovečkog vlastelinstva te kako se doista na međimurskom selu živjelo u drugoj polovici 18. stoljeća.

U Podturnu su svi kućegospodari bili kmetovi. Do 1768. godine, kada je donesen novi urbar, kmetovi nisu imali urbara, niti bilo kakav ugovor s Čakovečkim vlastelinstvom. Svu tlaku, voznu ili pješačku, obavljali su prema naredbi vlastelinskih službenika. Bez obzira na to kakvo je selište kmet u Podturnu držao, morao je odlaziti na tlaku prema potrebama vlastelinstva. Jednu rajnišku forintu i 34 krajcara plaćali su kmetovi kao redovitu daću te kao naturalno davanje jednog kopuna (pijetla). Kmetovi su vlastelinstvu davali i jednu drvenku zobi.

Stanovnici Podturna spomenuli su da imaju slijedeće pogodnosti: dobro napajalište za stoku i živinu blizu sela, drva za loženje i gradnju vozili su iz šume Dobrava bez ikakva plaćanja. Iako u podturnskom hataru nije bilo vinogradara, stanovnici su mogli zaraditi novac odlazeći na rad u vinograde preko Mure, osobito u Mađarsku. Stanovnici su napomenuli da imaju 18 mlinova blizu sela, a svatko tko želi može ispirati zlato iz Mure. Imali su i dobro mjesto za uzgoj pčela te dobre mogućnosti za razvoj te djelatnosti.

1786. godine Podturen je imao 116 kuća u kojima je živjelo 125 obitelji, odnosno 725 stanovnika (od toga 387 žena). U mjestu je bilo i 8 plemića, 7 obrtnika i trgovaca te 50 kmetova. Već 1828. godine Podturen je imao 130 kuća sa 965 stanovnika: 949 katolika i 16 židova.

U svojem djelu "Zemljopis pokrajinah Ilirskih", Zagreb 1843., Dragutin Seljan piše: "Podturen, nekada Turnišće, trgovište je smješteno usred Međimurja s drvenim mostom preko Mure. Ovdje je nekada bila glasovita tvrđava uništena u vrijeme Rakocijeva ustanka (početak 18. stoljeća). Još se vide golemi nasipi. Crkva je zidana u gotičkom stilu, a zvono nosi gotički natpis i urezanu godinu 1468. Ima vrlo ugodan zvuk. Ovdje se mnoge stare dragocjenosti iskapaju, ali se umjesto u Zagreb, šalju u muzej u Peštu. Međutim neke od tih dragocjenosti mogu se vidjeti kod tamošnjeg visokoučenog župnika i začasnog kanonika Stjepana Galovića."

U doba hrvatske administracije u Međimurju 1848. - 1861. popis stanovništva obavljen je 1857. godine. Podturen je pripadao kotaru i pošti u Čakovcu. Imao je 210 kuća i 1281 stanovnika. Svi su bili Hrvati, osim jednog Mađara i trojice nepoznate nacionalnosti. Osim troje Židova, svi su bili rimokatolici. U mjestu je radila škola s dva učitelja i 199 učenika i učenica.

Mađarsko ime Bottornya Podturen je dobio 1900. godine. Tada je imao 264 kuće i 1814 stanovnika. U mjestu je bilo 11 Židova, a svi ostali bili su rimokatolici. Bilo je čak 800 pismenih. Najviše stanovnika, 2629, Podturen je imao 1953. godine. Prema popisu stanovnika 2001. Podturen je imao 1506 stanovnika.

Prvi podaci o postojanju nekog oblika školske nastave u Podturnu zabilježeni su 1688. godine, kad je orguljaš poučavao nekoliko dječaka. Školska kuća, odnosno kuća orguljaša, sagrađena je 1693. godine. Još 1716. orguljaš je poučavao nekoliko dječaka i postojala je školska kuća, dok 1747. godine orguljaš Nikola Štefković, rodom iz Podturna, više ne poučava jer dječaci ne žele dolaziti u školu. Ni 1793. godine u Podturnu nije postojala škola. Orguljašku službu obavljao je Izidor pl. Barić, rodom iz Podturna. Zanimljivo je da nije znao svirati orgulje, a govorio je hrvatski, mađarski i latinski. Očito je da se negdje školovao, ali školu nije završio. Djecu nije poučavao čitanju ni pisanju.

Redovita školska nastava započela je 1822. godine. Kanonski vizitator piše da je škola otvorena brigom župnika, ali treba narod nagovarati da pošalje djecu u školu. Nakon propovijedi o odgoju djece broj se polaznika od 3 popeo na 46 dječaka i 9 djevojčica. Broj učenika znatno je povećan u doba hrvatske vlasti u Međimurju, od 1848. do 1861. godine. Podatak za 1857. godinu govori da je školu u Podturnu polazilo čak 180 učenika. Godine 1860. sagrađena je jednokatna školska zgrada. Školska zgrada je izgrađena na mjestu nekadašnje velike tvrđave. Današnja školska zgrada izgrađena je 1965. godine, a dograđena je i dobiva sportsku dvoranu 2009. godine.

Župa Sv. Martina u Podturnu spominje se 1334. godine u prvom poznatom popisu međimurskih župa. Godine 1501. župa Sv. Martina u Podturnu ima župnika Ambrozija i dva kapelana. U doba gospodstva Jurja IV. Zrinskog (1566.-1603.) protestantizam u Međimurju snažno se ukorijenio te je 1637. godine u Podturnu još djelovao protestantski (kalvinistički) propovjednik. Katolička crkva u Podturnu pretvorena je u kalvinističku. Tu je bila velika utvrda s puno vojnika. Prema vizitaciji iz 1693. godine, u Podturnu više nije bilo kalvinista već samo katolici.

Župna crkva Sv. Martina je jednobrodna barokizirana gotička građevina sa sakristijom uz južnu stranu gotičkog svetišta i zvonikom uz zapadno pročelje. Poligonalno gotičko svetište izvana podupiru četiri stupnjevana kontrafora. Na jednom od njih naslikane su, jedna povrh druge, dvije sunčane ure. Tri velika jednostavna gotička prozora unose mnogo svjetla u svetište osvođeno gotičkim križnim svodom. Barokno osvođena lađa crkve s pjevalištem na tri luka i dvije oble kolumne, zajedno sa sakristijom i zvonikom , prigrađeni su gotičkom svetištu koncem 18. stoljeća, točnije 1793. godine. Najzanimljiviji dio crkvene arhitekture u Podturnu je gotički osvođeni sanktuarij, osvođen križnim svodom što ga nosi deset oblih polustupića s konzolama koje se doimaju kao kapitelići. Svod sapinju tri zaglavna kamena s reljefnim peteročlanim ružama. Šest konzola ima biljne motive, a četiri poprsja anđela. U svetištu, na strani Evanđelja, nalazi se monumentalna gotička kustodija visoka 6 i pol metara. U doba reformacije pretvorena je u kalvinističku crkvu.

Uz barokoziranu gotičku crkvu Sv. Martina u Podturnu ističe se javno raspelo - Kalvarija. Tri kamena Križa s polikromiranim plastikama stoje u razmaku jedan do drugoga, u istoj crti na četverougaonim podnožjima. Vizitacija spominje Kalvariju već 17658. godine. Današnja Kalvarija potječe s početka 19. stoljeća. Na njezinom središnjem križu upisana je godina podignuća i godina obnove (oko 1806. - 2000.).

Pokraj Kalvarije je zanimljiv poklonac s kipom Sv. Florijana, izgrađen u obliku otvorene kapelčice. Podignut je 1822. godine. Na pokrajnjim stranama poklonac je u međuvremenu obzidan te su ugrađeni prozori. Sprijeda je postavljena niska drvena ograda. Na barokno profiliranom stupu nalazi se lik Sv. Florijana. Njegov lik se nalazi i u tavanskoj niši poklonca.

Župnička kurija potječe iz 1862. godine. Iz spisa kanonskih vizitacija može se pratiti stanje župničke kurije još od 1695. pa do 1862. godine. Drvenu kuriju podigao je 1695. godine župnik Brošić. Pouzdano se zna da je kurija 1750. godine popravljena, a iz 1779. godine sačuvan je njezin opširan opis. Bila je pokrivena šindrom, ulaz je bio s istočne strane, a prozori su bili okrenuti jugu. Na katu je imala dvije sobe i dvije sobice, a u prizemlju prostoriju za družinu, kuhinju i tri komore. Imala je i jednu odijeljenu kuhinju, također građenu od drveta. Ta je kurija ponovno popravljena 1815. godine. Pritom je bila pokrivena slamom, a kuhinja je dobila zidane stijene. Tek 1862. godine, u doba župnika Stjepana Molnara de Peterfalva, podignut je novi zidani župni dvor.

U Miklavcu je kapelica Sv. Trojstva podignuta 1804. godine. Kapelica Sv. Florijana u Novakovcu izgrađena je 1908. godine. Domoljubnim dobročinstvom Pište - Stjepana Bobičanca (Stiva Rydera) sagrađena je 1999. u Celinama lijepa kapelica Stjepana Kralja.

 

 

 

 

OPĆINA PODTUREN

Ivana Grščića 5

40 317 Podturen

Telefon: 040 847 260

Fax: 040 847 004

E-mail: opcina@podturen.tcloud.hr

OIB: 86969011305

IBAN: HR32 23400091834200007

Go to top
JSN Boot template designed by JoomlaShine.com